Nosioci funkacija u vlasti

Imenovana i izabrana lica ispred Demokratske fronte

Izvršna vlast

Sifet Podžić

ministar odbrane Bosne i Hercegovine

Podžić je rođen 1. maja 1959. godine u Žepi, općina Rogatica. Nakon završetka osnovne škole pohađao je Srednju vojnu školu u Sarajevu, koju je 1978. završio. Dvije godine kasnije, Podžić se upisuje na Vojnu akademiju u Beogradu, koju je 1984. položio. Obrazovanje je nastavio između 2009. i 2011. na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, gdje je magistrirao, te 2014. doktorirao u oblasti političkih nauka. Tema doktorata glasi “Odnosi BiH i NATO saveza u komparativnoj perspektivi Zapadnog Balkana”.

Nakon završetka srednje škole, Podžić je dvije godine djelovao kao mlađi oficir Jugoslovenske narodne armije, da bi po završetku Vojne akademije 1984. ponovo bio oficir u JNA. Sve do početka rata u Bosni i Hercegovini, vršio je dužnost komandanta bataljona u Postojni, Ljubljani i Sarajevu. Sa početkom rata u BiH, Podžić je nastupio jugoslovenske snage i pristupio novoosnovanoj Armiji Republike Bosne i Hercegovine, u kojoj je do kraja rata služio kao komandant bataljona, zamjenik komandanta brigade i komandant brigade u Sarajevu. Krajem rata 1995. godine, prešao je u redove novoosnovane Vojske Federacije BiH, u kojoj je do stvaranja Oružanih snaga Bosne i Hercegovine bio na pozicijima zamjenika komandanta brigade za brza dejstva prve operativne jedinice, te načelnik štaba i zatim komandant V korpusa Vojske FBiH u Bihaću. Poslije vosjske na nivou države, Podžić postaje prvi načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH. Ostao je u Oružanim snagama sve do 2009. godine.

Nakon vojne, Podžić započinje karijeru kao diplomata, tako što je 2009. izabran za ambasadora Bosne i Hercegovine u Bugarskoj. Tu funkciju je vršio sve do 2012. godine.

Političku karijeru Podžić je započeo 2013. godine, kada je se učlanio u novoosnovanu Demokratsku frontu Željka Komšića. Poslije idućih općih izbora u BiH 2014, izabran je za delegata iz reda Bošnjaka u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tokom tog vremena, bio je član Zajedničke komisije za europske integracije ispred oba doma Parlamentarne skupštine BiH te predsjednik Zajedničke Komisije za odbranu i sigurnost oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Na idućim izborima nije ponovo izabran za delegata u Dom naroda, već je, usljed formiranja novog saziva Vijeća ministara Bosne i Hercegovine krajem 2019, Podžić 23. decembra 2019. izabran za ministra odbrane BiH.

Milan Dunović

potpredsjednik Federacije Bosne i Hercegovine

Milan Dunović rođen je u Sarajevu 1974. godine, gdje je završio osnovnu školu, zatim Drugu gimnaziju, te diplomirao na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije. Za vrijeme rata aktivno je učestvovao u odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine. Kao demobilisani borac nastavio je sa profesionalnim usavršavanjem, te se zaposlio u JP „BH Pošta“ d.o.o. Sarajevo gdje je radio od 2002. do 2015. godine. Član je više međunarnodnih asocijacija i radnih grupa u oblasti poštanskog prometa.

Godine 2013. postaje član stranke Demokratska fronta. Aktivno je bio angažovan u Vijeću za ekonomska prava (VEP) Političke akademije Demokratske fronte i učestvovao u izradi ekonomskog programa za Opšte izbore 2014., pod nazivom „Vizija 14-22“.

U februaru 2015. godine imenovan je na poziciju potpredsjednika Federacije BiH. U svome radu pokazao je da pozicija potpredsjednika Federacije BiH ima vrlo značajnu ulogu u smislu zaštite ustavno-pravnog poretka. Pokrenuo je 22 zahtjeva za ocjenu ustavnosti određenih zakona, uredbi i drugih propisa koji su doneseni, ne samo u ovome, već i u prethodnim mandatnim periodima. Veliki broj presuda Ustavnog suda Federacije BiH pokazuju da je imao pravo kada je tražio ocjenu ustavnosti, te je na ovaj način dao enorman doprinos u zaštiti građanskih prava i sloboda. Prva podnesena apelacija datira još iz juna 2015. godine, a odnosila se na Uredbu o vršenju ovlaštenja u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala. Vlada FBiH je tvrdila da Uredbom može staviti zakon van snage. Uredbe sa zakonskom snagom je moguće donositi samo u periodu ratnog stanja i očito je sama Uredba bila namjerno kršenje Ustava FBiH. Nakon toga ministri iz Demokratske fronte podnose ostavke, što je bio presedan u bh-politici. Naime, nikada u posljeratnoj istoriji BiH jedna politička stranka nije svojevoljno napustila vlast. Ta principijelnost DF-a je nastavljena kroz rad Milana Dunovića na poziciji potpredsjednika Federacije BiH. On pokreće zahtjev za ocjenu ustavnosti Uredbe, a Ustavni sud donosi odluku da je Uredba bila protuustavna.

U narednom periodu uslijedila je pravna borba, u kojoj je Milan Dunović pokazao da se sa pozicije potpredsjednika može učiniti jako puno u smislu zaštite ustavnosti. Tu se izdvajaju Zakon o stečaju kojim je do donošenja presude Ustavnog suda, više od decenije protuustavan zakon bio na snazi, a njime su direktno radnicima plate bile uskraćene. Zakonom o državnoj službi nastavljeno je protuustavno djelovanje. U ovom slučaju, Vlada Federacije BiH uputila je u proceduru, a u Parlamentu izglasan Zakon kojim su rukovodeće državne službenike imali namjeru imenovati po stranačkoj pripadnosti. Još prije presude Suda, Evropska komisija je utvrdila da je ovim zakonom napredak u reformi javne uprave vraćen 10 godina unazad. Uslijedila je pravna borba, kojom je Milan Dunović pokazao da se u politici može i mora raditi u skladu sa Ustavom, zakonom i međunarodnim normama, a sve u cilju postizanja vladavine prava. Građani u BiH su u mandatnom periodu 2014-2018 imali priliku vidjeti da protuustavna djelovanja većine ne moraju biti na štetu građana, pod uslovom da postoji korektivni faktor koji će insistirati na pravima svih građana. Milan Dunović je bio taj korektivni faktor, te pokazao principijelnost vođenja politike u korist svih građana.

Vladajuća većina je u toku mandata 2014-2018 donijela niz protuustavnih zakona. Istovremeno, bili su na snazi i određeni zakoni, iz prethodnih mandata, koji su bili u suprotnosti sa Ustavom FBiH, ali ih nisu bivši predsjednici i potpredsjednici FBiH, kao i premijer i dopremijeri, poslali na Ustavni sud. Da li to pokazuje njihovu političku neaktivnost ili su to zapravo politike stranaka iz kojih dolaze, politike kršenja prava radnika, poslodavaca, državnih službenika, djece i zapravo cjelokupnog društva, pokazaće vrijeme.

Milan Dunović u svom četvorogodišnjem mandatu insistirao je na stalnoj komunikaciji sa građanima, dijelio sa njima tešku svakodnevnicu, izazvanu lošom politikom vladajućih stranaka. Pomagao je ugroženim kategorijama društva, kulturnim i vjerskim institucijama i projektima. Kontinuirano se zalagao, kroz svoje političko djelovanje, da se čuje glas radnika, ljekara, boraca, mladih i svih onih kojima je trebala pomoć političara sa principima, poštenjem i znanjem. Milan Dunović ostao je dosljedan ideji izgradnje boljeg i naprednijeg društva, te nepokolebljiv u borbi protiv rušitelja ustavno-pravnog poretka i civilizacijskih tekovina Bosne i Hercegovine. U njemu je narod prepoznao glas istine i zagovaratelja prava svakog pojedinca, bez obzira kako se taj pojedinac zvao, kojih je uvjerenja i u kom tradicijskom ambijentu je rastao i živio. Za Milana Dunovića svi građani bili su i ostali jednaki, a njihovi životi vrijedni istrajne borbe za sigurniju i sretniju BiH.

Dajana Čolić

ministrica zdravstva u Vladi Tuzlanskog kantona

Dajana Čolić je rođena 15. 11. 1979. godine u Tuzli. Osnovnu školu je završila u Lukavcu, Srednju medicinsku školu u Tuzli, a na Stomatološkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu stekla je titulu doktorice stomatologije.

2006. godine je postala uposlenica JZU Dom zdravlja Lukavac, prvo kao stomatologinja, a 2012. godine kao specijalistica Dječije i preventivne stomatologije.

U periodu od 2010. – 2017. godine obavljala je dužnost generalnog sekretara Udruženja stomatologa Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je kao članica organizacionog odbora učestvovala u organizaciji sedam Kongresa stomatologa FBiH, sa međunarodnim učešćem. U istom periodu je učestvovala u pripremi i izdavanju stručnog časopisa Bilten Stomatologia BH, u kojem je objavila i niz radova.

U periodu maj – juli 2017. godine obavljala je dužnost v. d. direktorice JZU Dom zdravlja Lukavac. Od 2017. godine je predsjednica Savjeta za zdravstvo i Kantonalnog odbora Demokratske fronte TK. U julu 2019. godine imenovana je za ministricu zdravstva u Vladi TK, te tu funkciju obavlja i danas.

Ivana Mijatović

ministrica za kulturu, sport i mlade u Vladi Tuzlanskog kantona

Biljana Begović

ministrica za obrazovanje, mlade, nauku, kulturu i sport u Vladi Bosansko-podrinjskog kantona

Biljana Begović rođena je 1975. u Goraždu. Njeno ime nije nepoznato ime u Goraždu, gdje je radila kao profesorica psihologije i psihologinja u Srednjoj stručnoj školi “Džemal Bijedić”, Srednjoj tehničkoj školi kao profesor kulture komuniciranja, a bila je i predsjednica Upravnog odbora Doma za stara i iznemogla lica.

Prije Goražda, Begović je radila i kao najmlađa direktorica Prve privatne gimnazije u Beogradu “Milutin Milanković”. Cijeli radni vijek posvetila je djeci i obrazovanju, specijalizirala se za rad s djecom s teškoćama u razvoju,što i danas povremeno radi.

Trenutno je koordinatorica predškolske ustanove “Bonum”, gdje je u prethodnom periodu bila i na mjestu direktorice.

Kandidatkinja DF-a je prva certifikovana psihologinja za profesionalnu orijentaciju, koja u Bosni i Hercegovini još nije popularizovana u razvoju i usmjerenju učenika završnih razreda. U sklopu projekata Delegacije Evropske unije u BiH i World Visiona, testirala je više od 1000 učenika širom Bosne i Hercegovine s ciljem da izaberu zanimanja za koja su najviše talentovani.

Kako su mediji ranije izvještavali, Biljana Begović je jedna od rijektih stručnjakinja za rad sa djecom s teškoćama u razvoju u BiH.

Kao tinejdžerka, od rata je pobjegla u Beograd, gdje je diplomirala psihologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gradu u kojem se takođe edukovala i za Geštalt psihoterapiju. U ulozi certifikovane predavačice godinama je u Sarajevu radila SuanPan mentalnu aritmetiku.

Nakon porodične tragedije u kojoj je ostala udovica, u Goražde se vratila 2011. kao samohrana majka. Njen otac Neđo i majka Cvijeta su među prvim povratnicima u Goražde u koje su se vratili 2003. godine.