Naslovnica

Zlatko Miletić: Donošenje Zakona o uspostavi rezervnog sastava policije na bilo kom dijelu BiH u suprotnosti je sa Dejtonskim sporazumom

Uzimajući u obzir veliko interesiranje javnosti o temi najave vlasti Republike Srpske o uspostavi rezervnog sastava MUP-a RS, a u cilju sprječavanja sigurnosnih izazova uključujući aktivnosti na ublažavanju posljedica migrantske krize u Bosni i Hercegovini, oglasio se Zlatko Miletić, izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i nekadašnji ravnatelj Federalne uprave policije koji je istakao nekoliko važnih činjenica:

            Donošenje Zakona u smislu uspostave rezervnog sastava policije na bilo kom dijelu Bosne i Hercegovine je u suprotnosti sa Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH, odnosno njegovim Aneksima 1 i 11, posebno sa aspekta što se u toku implementacije mjera i aktivnosti od strane Ureda Visokog predstavnika i IPTF-a podrazumijevalo da sve formacije ove vrste u svim policijskom agencijama moraju biti ukinute. Prvi dokument koji o tome govori, sa kojim su se usuglasili vlasti u BiH su Smjernice Komesara međunarodnih policijskih snaga (IPTF) iz 1996. godine kao i druge smjernice IFOR-a, SFOR-a, EUPM-a i drugih, prvenstveno iz razloga što su te formacije označene kao dio oružane sile na određenom području i kao takve u periodu od 1996. do 2002. godine nisu mogle biti dio procesa certifikacije policijskih organa Bosne i Hercegovine.

            Imajući u vidu i eventualnu opravdanost ovakvih zahtjeva, u zakonodavno – pravnom smislu postoje rješenja za odgovor na bilo koje sigurnosne izazove u Bosni i Hercegovini, poput migrantske krize. Jedan od tih odgovora podrazumijeva da se Državna granična služba BiH koja je osnovana 2003. godine konačno nakon 16 godina kadrovski popuni jer svake godine, u kontinuitetu nedostaje po nekoliko stotina policijskih službenika koji treba da štite granice Bosne i Hercegovine, te ako postoji potreba i prijem dodatnog broja policijskih službenika kojim bi se spriječio nelegalni prodor migranata, a što podrazumijeva i jačanje pojedinih institucija i agencija na nivou BiH poput Službe za strance i Obavještajno – sigurnosne agencije. Naravno da u kontekstu migrantske krize, odnosno odgovora na istu, to podrazumijeva puno ozbiljniji stupanj tehničke zaštite granice Bosne i Hercegovine čitavom njenom dužinom, a posebno njenom istočnom stranom. Bilo je za očekivati da će zastupnici ZD PS BiH danas na hitnoj sjednici razmotriti ova pitanja i donijeti zaključke koji će gore navedenim institucijama (što im je ustavna i zakonska obveza) omogućiti pretpostavke za funkcioniranje na način da budu efikasni u svom postupanju, a ne da blokiraju rad istih.

            Uvažavajući činjenicu da u skladu sa vlastitim sigurnosnim procjenama na području Republike Srpske ili bilo kojem dijelu Bosne i Hercegovine nedostaju policijski službenici, isti se u skladu sa Zakonom o unutarnjim poslovima i Zakonom o policijskim službenicima mogu primiti u „aktivni“ sastav u skladu sa zakonskim procedurama i sistematizacijom radnih mjesta.

            Imajući u vidu činjenicu da su europski standardi u odnosu na broj policajaca i broj stanovnika u prosjeku 1 policajac – 400 stanovnika, a u ponekim gradskim sredinama 1 policajac – 250 stanovnika, može se reći da bi se ispunjenjem ovog zahtjeva uveliko premašio broj policajaca koji predstavlja europsku praksu. Novac koji bi bio iskorišten u tu svrhu bolje utrošiti u budućnost mladih generacija i isti uložiti u opremu za obrazovanje ili u druge svrhe socijalne zaštite za kojim vape građani BiH.

            Prije rata u BiH te poslove obavljalo je 6300 policajaca za razliku od danas kada postoji gotovo 18000 policajaca, a imamo mnogo lošiju sigurnosnu situaciju u zemlji. Bolje bi bilo da razmislimo kako da smanjimo broj policajaca, da im povećamo plaće, da ih bolje obučimo i opremimo za posao, nego da primamo dodatni broj policijskih službenika koje će u konačnici i ovako osiromašeni građani teško plaćati.

            Također, zabrinjava i činjenica da u FBiH postoji intencija da se mijenjaju Zakoni o policijskim službenicima i Zakoni o unutarnjim poslovima kako bi se policijske službe stavile pod punu političku kontrolu, a posljednji primjer je inicijativa Vlade Kantona Sarajevo „Za proširenje baze broja kandidata za izbor policijskog komesara“, što očigledno ukazuje na to da isti ignoriraju činjenicu da ima na desetine osoba sa činom glavnog inspektora u svim policijskim agencijama u BiH različitih nacionalnosti koji ispunjavaju uvjete za objavljenje tog posla, ali se to nekome očigledno ne dopada. Time ne samo da se pokušava izabrati politički podobna osoba za komesara, već to predstavlja rušenje sistemskih rješenja na kojim smo sa predstavnicima međunarodne zajednice radili dvije decenije.

Nema nikakve potrebe da se građani Bosne i Hercegovine plaše najava uspostave ovih formacija, prvenstveno iz razloga što nadležne institucije Bosne i Hercegovine, državne i entitetske, mogu kroz postojeće zakone rješavati sigurnosne probleme. Ako se najavljena uspostava rezervnog sastava RS-a i dogodi, za očekivati je i recipročne mjere kada je u pitanju Federacija Bosne i Hercegovine, što bi također bilo problematično po gore navedenom osnovu. S tim u vezi očekujem reakciju Visokog predstavnika, OSCE-a kao i članica PIC-a, jer se ovo pitanje uveliko odnosi na opću sigurnost kako građana Bosne i Hercegovine, tako i regije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *