Blog Dženana Đonlagića: Za koga je CIK ciknuo?

Feb 26 2018
(0) Comments
  • Posted by: DF
  • Posted in
  • Tags:

Nakon što su klubovi zastupnika Demokratske fronte i Socijaldemokratske partije BiH u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH još u novembru mjesecu 2017. godine uputili u parlamentarnu proceduru zajednički prijedlog Zakona o izbornim jedinicama i broju mandata Parlamenta FBiH, ne stišava se „bura“ oko pitanja izmjena izbornog zakonodavstva.

Posljednji „radni materijal“ koji je kreiran u Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) po kojemu se žele uvesti građani prvog. drugog, trećeg ili ko zna kojega reda, zajednički prijedlog klubova DF i SDP je postao još ispravniji, vjerodostojniji i mjerodavniji za pitanja izbornog zakonodavstva, a koja se tiču strukture oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Nažalost, još od novembra mjeseca 2017. godine, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlementa FBiH nije sazvao sjednicu sa ovom tačkom dnevnog reda, a imao je obavezu da to uradi.  

U međuvremenu, Vlada FBiH, u kojoj sjede ministri iz redova SDA, HDZBiH i SBB, je na sjednici održanoj 25.01.2018. godine, odbila tekst zajedničkog Prijedloga DF i SDP, dajući Mišljenje da Parlamentu FBiH nije dato ovlaštenje da se pitanje strukture i broja delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH rješava u Parlamentu Federacije BiH, nego Izbornim zakonom BiH.

Ovo nije tačno! Ne mora se ovo pitanje rješavati samo kroz državni zakon nego može i zakonom koji će donijeti Parlament Federacije BiH.

Naime, podaci na osnovu kojih je utvrđen broj mandata u izbornim jedinicama, a kako bi se osigurala proporcionalnost između broja mandata i broja birača upisanih u Centralni birački spisak, su u zajedničkom Prijedlogu DF i SDP utvrđeni na osnovu Odluke Centralne izborne komisije (CIK).

Radi se o Odluci o utvrđivanju ukupnog broja birača u BiH upisanih u Centralni birački spisak (Službeni glasnik BiH br. 32/16) koja je donesena na dan raspisivanja lokalnih izbora i to 06. 05. 2016. godine.

U pripremi predmetnog Zakona, korišteni su, prema tome, zvanični podaci objavljeni od strane Centralne izborne komisije. Isto tako, ako govorimo o najnovijom Odluci CIK-a, a u vezi ove iste predmetne materije od 06. 12. 2017. godine (Sl. glasnik BiH, 88/17), možemo zaključiti da ne postoje bitna, značajnija odstupanja između ove dvije odluke koja bi uticala na broj mandata u izbornim jedinicama.

Nadalje, itekako postoji nadležnost Parlamenta FBiH da kroz ovakav Zakon utvđuje broj mandata u izbornim jedinicama i raspodjelu mandata, kao i strukturu i broj delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.

Argumentacija koja ide u prilog ovoj tezi se nalazi u Ustavu FBiH. Ustav FBiH, poglavlje IV (B), član 8., stav 1., kaže da će se broj i struktura delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH utvrditi zakonom. Kako se radi o malom slovu „z“, to znači da to pitanje ne mora biti uređeno isključivo i samo državnim zakonom, nego može i zakonom na nivou entiteta Federacije BiH.

Dokaz za to je Odluka CIK-a da se broj izbornih jedinica i mandata u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda RS za Opšte izbore 2014. godine, rezultati izbora impementiraju prema Zakonu koji je prethodno usvojila Narodna Skupština RS.

Na kraju, ukoliko se radi o izborima za entitetski zakonodavni nivo vlasti, Parlament Federacije BiH, pravna logika nam također nalaže da sva pitanja u vezi ovog nivoa vlasti se rješavaju zakonima koje će donijeti Parlament Federacije BiH!

Drugo je pitanje, zašto je neko iz CIK kreirao kako sami kažu „radni materijal“ po eventualnim željama i političkim ciljevima krugova oko HDZ-a i Dragana Čovića, uz svesrdnu podršku SNSD-a i Milorada Dodika?

 

Dženan Đonlagić, Predsjednik Kluba zastupnika Demokratske fronte u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH