Alma Kratina za “Faktor”: Hranitelji moraju dobiti pravo na porodiljsko odsustvo

Oct 01 2017
(0) Comments

Zastupnički dom Federalnog parlamenta prije nekoliko mjeseci usvojio je inicijativu zastupnice Demokratske fronte Alme Kratine za ostvarivanje prava na porodiljsko odsustvo za hranitelje djece bez adekvatnog roditeljskog staranja, bez obzira na njihov uzrast. Na ovaj način bi se period prilagođavanja i djeteta i hranitelja lakše prebrodio.

– Veoma je važno da omogućiti hraniteljima da budu sa djecom i ostvare odnos bliskosti i privrženost od momenta kad dijete stigne u hraniteljsku porodicu. To zasigurno nije moguće ako hranitelj nije u prilici da u prvim mjesecima kad djete stigne u porodicu provodi više vremena s djetetom. Zbog toga je plaćeni dopust s posla za hranitelje neophodan za uspješan proces adaptacije. To je bitno bez obzira kojeg je uzrasta dijete koje stiže u hraniteljsku porodicu – pojašnjava Kratina.

U razgovoru za Faktor naglašava da su kroz praksu potvrđeni neuspjeli pokušaji kako posvajanja tako smještaja djece u hraniteljsku porodicu upravo zbog činjenice da su roditelji zbog posla prinuđeni djecu smjestiti u vrtić, bez perioda adaptacije tokom kojeg imaju priliku više vremena provesti zajedno.

– Kako se to ne bi dešavalo, neophodno je i kroz ovakvu inicijativu zaštiti interes djeteta. U tom smislu neophodno je pokrenuti izmjene Zakona o hraniteljstvu ali i Zakona o radu. U zemlji koja je potpisnica svih evropskih konvencija kroz koje se štite prava djeteta nedopustivo je da prava djece nisu i suštinski zastićena – kaže Kratina, te dodaje da ovo ne bi iziskivalo značajna finansijska sredstva.

Kod hranitelja i nakon punoljetstva

Ovu tvrdnju ilustrovala je podatkom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, prema kojem je u 2014. godini samo petero djece smješteno u hraniteljstvo.

Djeca u hraniteljskoj porodici obično ostaju do punoljetstva ili mogućnosti povratka u biološku porodicu, ovisno od slučaja do slučaja. U slučaju da nastave školu, upisu fakultete, djeca u zamjenskoj porodici mogu ostati nakon 18-e godine.

Adila Bolić Muharemović iz Udruženja hranitelja KS “Perspektiva” kaže nam da je u interesu djeteta da raste u porodici, ako ne biološkoj, onda barem zamjenskoj. Domovi za nezbrinutu djecu, ocjenjuje, trebali bi biti samo “nužno zlo” ili mjesto za kratkotrajni boravak djece.

U njenom domu živi djevojka sa Dawn sindromom, koja je prije nekoliko mjeseci napunila 18. godina. Posljednjih osam godina kod Adile je dolazila vikendom, praznicima i u toku školskih raspusta, a živjela je u internatu Zavoda “Mjedenica”. U Dom za nezbrinutu djecu Bjelave ostavljena je kada je bila beba.

Zamjenska porodica ili Zavod Pazarić

Sada je postala punoljetna i njena zamjenska mama podnijela je zahtjev Centru za socijalni rad da joj dozvole da se nastaviti brinuti o njoj. Alternativa je Zavod u Pazariću.

– Moju Fetahetu tretiraju kao stopostotnog invalida, ali ona je za mene najljepša djevojčica koja svakog okupira svojim šarmom. Imam namjeru paziti je i brinuti se o njoj dok me zdravlje bude služilo, naravno ako Centar za socijalni rad odobri moj zahtjev, a nadam se da hoće – kaže nam.

Glavni “krivac” za ulazak djevojčice u dom i srce gospođe Muharemović bila je njena mlađa kćerka.

– Obično kada se prijavljuju osobe koje žele biti hranitelji, oni pripremaju svoju porodicu, djecu, na dolazak novog člana. Kod mene je to bilo obrnutim redom. Moja mlađa kćerka je nakon fakulteta obavljala pripravnički staž u Zavodu “Mjedenica”, pa me svaki dan ubjeđivala da se prijavim za hraniteljstvo. Ja sam samohrana majka od 1993. godine, ostala sa dvije kćerke i u početku nisam bila spremna na na to, ali ona je bila uporna, stalno mi je donosila slike djece – kaže Muharemović.

“Na prvu” osvojila Adilino srce

Presudna je bila slučajna posjeta kćerkinom radnom mjestu.

– Kćerka je negdje izašla iz kancelarije. Vratila se s djevojčicom, a ona s vrata pravo meni u krilo. Ja pitam: “Hoćeš li ti da ideš kod mene”, a ona klima glavom. I to je bilo to – prisjeća se Adila.

Kćerke su se udale i otišle, a ona i Fetaheta ostale su same. Ponekad čuvaju bebe, Adiline unuke.

Muharemović kaže da se period adapticije razlikuje od slučaja do slučaja. Nekoj djeci treba se više posvetiti i bilo bi neohodno omogućiti im da barem u početku provedu što više vremena s hraniteljem, posebno ako se radi o djeci koja su u biološkim porodicama preživjela traume. Njima je potrebno više pažnje i bliskosti kako bi prevazišli strahove.

Zainteresovane osobe zahtjev za hraniteljstvo podnose Centru za socijalni rad, zajedno sa ostalom potrebnom dokumentacijom.

– Do sada nije bilo puno zainteresovanih, ali nadam se da će se situacija promijeniti stupanjem na snagu novog zakona. Trenutno samo djeca imaju primanja, koja u KS iznose oko 470 maraka, i to je za njihove potrebe, odjeću, obuću… Hranitelji ne dobijaju ništa, a u slučaju kada dijete krene u vrtić ili produženi školski boravak, moraju sami snositi te troškove. Novim zakonom predviđena je simbolična naknada za hraniteljski trud i rad – kaže Muharemović.